Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca
ODLUKU
o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Predmet Odluke
Članak 1.
Ovom Odlukom uređuju se minimalni uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca koje im njihovi posjednici moraju osigurati, način kontrole njihova razmnožavanja te način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, te način postupanja s divljim životinjama pronađenima izvan prirodnog staništa na području [JLS].
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:
1. izgubljena životinja je životinja koja je odlutala od vlasnika i on ju traži
2. kućni ljubimci su životinje koje čovjek drži zbog društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja za te životinje
3. napuštena životinja je životinja koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao
4. opasne životinje su životinje koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku
5. posjednik životinje odnosno kućnog ljubimca (u daljnjem tekstu: posjednik) je svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili skrbnik stalno ili privremeno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje
6. prijevoz je premještanje životinja prijevoznim sredstvom u nekomercijalne svrhe uključujući postupke pri polasku i dolasku na krajnje odredište
7. radne životinje su psi koji služe kao tjelesni čuvari i čuvari imovine, psi vodiči slijepih i oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi koji služe za obavljanje drugih poslova
8. sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) je objekt u koji se smještaju i zbrinjavaju napuštene i izgubljene životinje gdje im se osigurava potrebna skrb i pomoć
9. slobodnoživuće mačke su mačke koje nemaju poznatog vlasnika ni posjednika
10. službene životinje su životinje koje imaju licencu za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih državnih tijela.
DIO DRUGI
UVJETI I NAČIN DRŽANJA KUĆNIH LJUBIMACA
Opći uvjeti držanja kućnih ljubimaca
Članak 3.
(1) Posjednik je dužan:
1. osigurati kućnim ljubimcima držanje u skladu s njihovim potrebama, a minimalno predviđenima Zakonom o zaštiti životinja i ovom Odlukom
2. psima osigurati prostor koji odgovara njihovoj veličini (Prilog 1.) i zaštitu od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta za obitavanje
3. psima osigurati pseću kućicu ili odgovarajuću nastambu u skladu s Prilogom 1.
4. označiti mikročipom pse i cijepiti ih protiv bjesnoće sukladno Zakonu o veterinarstvu
5. onemogućiti bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora
6. na vidljivome mjestu staviti oznaku koja upozorava na psa te imati ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima
7. pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć te osigurati zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnih i ozlijeđenih životinja
8. osigurati kućnim ljubimcima redovitu i pravilnu ishranu te trajno omogućiti pristup svježoj pitkoj vodi
9. redovito održavati čistim prostor u kojemu borave kućni ljubimci.
(2) Posjednik ne smije:
1. zanemarivati kućne ljubimce s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu
2. ograničavati kretanje kućnim ljubimcima na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah.
(3) Zabranjeno je:
1. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava na životinje
2. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu
3. držati pse trajno vezane ili ih trajno držati u prostorima ili dijelu dvorišta bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora
4. vezati pse, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u radijusu pet metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju biti od takvog materijala da psu ne nanose bol ili ozljede te da se sredstvo vezanja ne može omotati i samim time skratiti na manje od pet metara.
5. trajno i samostalno držanje kućnih ljubimaca na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu, a posjednik im je dužan osigurati svakodnevni nadzor
6. držati kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove Odluke.
(4) Posjednik pasa mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama u odnosu na držanje i kretanje pasa osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Pri odgoju pasa posjednik ne smije koristiti metode koje kod pasa mogu uzrokovati bol, ozljede, patnje ili strah.
(5) Koordinacijska radna skupina iz članka 70. Zakona o zaštiti životinja može predlagati propisivanje uvjeta za držanje različitih životinjskih vrsta.
(6) [JLS] kontrolira obavezu označavanja pasa mikročipom, odnosno provjerava jesu li svi psi označeni mikročipom.
Uvjeti držanja kućnih ljubimaca u stambenim zgradama i obiteljskim kućama
Članak 4.
(1) Držanje kućnih ljubimaca u zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih ljubimaca zajedničkim dijelovima zgrada i dvorištima zgrada te obavezu čišćenja tih prostorija i prostora koje onečiste kućni ljubimci sporazumno utvrđuju suvlasnici zgrade sukladno propisima o vlasništvu. Posjednik kućnih ljubimaca dužan je držati ih na način da ne ometaju mir sustanara ili da ne krše na drugi način dogovoreni kućni red stambene zgrade i stanara okolnih nekretnina.
(2) Posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okućnice, dužan ga je svakodnevno izvoditi radi obavljanja nužde i zadovoljenja dnevnih fizičkih aktivnosti.
Ishrana kućnih ljubimaca
Članak 5.
(1) Posjednik je dužan osigurati kućnom ljubimcu redovitu ishranu koja je po vrsti, kakvoći i količini u skladu s vrstom, dobi i fiziološkim potrebama kućnog ljubimca.
(2) Posjednik je dužan osigurati kućnom ljubimcu pristup dovoljnim količinama vode za piće odgovarajuće kakvoće u skladu s njegovim potrebama.
(3) Prostorije u kojima se životinja hrani i napaja, kao i opremu za hranjenje i napajanje, potrebno je održavati čistima, a oprema za napajanje i hranjenje mora biti izvedena tako da životinje mogu uzimati hranu i vodu na način primjeren njihovoj vrsti, stanju i dobi.
Držanje kućnih ljubimaca
Članak 6.
Pas se ne smije držati tako da je trajno vezan, a iznimno se može vezati samo u slučajevima kada je to nužno zbog sigurnosti psa i ako ne postoji mogućnost smještaja u ograđeni prostor za pse.
Psa se ne smije trajno smještati u ograđenom prostoru, a povremeno se može smještati u ograđeni prostor sukladno Prilogu 1 ove Odluke.
Ako u ograđenom prostoru za privremeno smještanje pasa boravi više pasa, mora biti površine minimalno iz Priloga 1. ove Odluke.
Ako se pas trajno smješta u dvorištu, vrtu ili drugom ograđenom otvorenom prostoru, psu se mora osigurati kućica koja mora biti primjerena veličini psa tako da pas može u njoj ležati, stajati uspravno, okrenuti se i njegovati te u njoj mora biti zaštićen od nepovoljnih vremenskih utjecaja, a otvori na kućici moraju biti dovoljno veliki da pas može nesmetano prolaziti i pozicionirani na način da su zaštićeni od vremenskih neprilika.
Kretanje kućnih ljubimaca i uvjeti izvođenja kućnih ljubimaca na javne površine
Članak 7.
Posjednik je dužan osigurati nesmetano kretanje kućnog ljubimca u skladu s potrebama i s obzirom na životinjsku vrstu te na način koji ne ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi.
Članak 8.
Pse se smije izvoditi na javne površine ako su označeni mikročipom, na povodcu i pod nadzorom posjednika.
Članak 9.
Psi se mogu kretati bez povodca, uz nadzor posjednika, na javnim površinama sukladno Prilogu 3.
Članak 10.
Kretanje kućnih ljubimaca dopušteno je u prostorima i prostorijama javne namjene uz dopuštenje vlasnika, odnosno korisnika prostora, osim ako ovom Odlukom nije drukčije određeno.
Članak 11.
Kućnim ljubimcima koji se kreću slobodno ili na povodcu zabranjeno je kretanje na dječjim igralištima, cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi, bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora.
Članak 12.
Iz sigurnosnih razloga: prometa, sugrađana i drugih životinja te u svrhu prevencije nekontroliranog razmnožavanja, zabranjeno je puštanje kućnih ljubimaca da samostalno šeću javnim površinama bez prisutnosti i nadzora posjednika.
Članak 13.
Posjednik kućnog ljubimca dužan je pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu nositi pribor za čišćenje i očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti.
Članak 14.
Kućne ljubimce može se uvoditi u sredstvo javnoga gradskog prijevoza uz uvjete utvrđene posebnom gradskom Odlukom.
Članak 15.
Ograničenje kretanja kućnih ljubimaca iz ove Odluke ne primjenjuje se na pse osposobljene za pomoć osobama s invaliditetom.
Postupanje s opasnim psima
Članak 16.
Posjednik opasnoga psa dužan je provesti mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.
Članak 17.
Vlasnik opasnoga psa mora ga držati u zatvorenom prostoru iz kojega ne može pobjeći, a vrata u prostor u kojemu se nalazi takav pas moraju biti zaključana.
Članak 18.
Na ulazu u prostor u kojemu se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS«.
Članak 19.
Izvođenje opasnih pasa na javne površine dopušteno je isključivo s brnjicom i na povodcu.
Članak 20.
(1) Pri sumnji da se radi o opasnom psu, komunalni redar ovlašten je zatražiti na uvid od posjednika potvrdu kojom se potvrđuje da su nad psom provedene sve mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima.
(2) Ako vlasnik ne pokaže potrebnu dokumentaciju, komunalni redar sastavlja službeni zapisnik i obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju za daljnje postupanje.
Način kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca
Članak 21.
Zabranjen je uzgoj kućnih ljubimaca u svrhu prodaje, osim ako je uzgoj prijavljen pri nadležnom ministarstvu i uzgajivač posjeduje rješenje nadležnoga tijela.
Članak 22.
Posjednik je dužan držati pod kontrolom razmnožavanje kućnih ljubimaca i spriječiti svako neregistrirano razmnožavanje.
Članak 23.
Sklonište čiji rad financira jedinica lokalne samouprave mora osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, osim ako je životinja označena pa je moguće pronaći vlasnika i vratiti životinju.
Članak 24.
Na području [JLS] propisuje se trajna sterilizacija kao obavezan način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka, osim u slučajevima kada:
– je posjednik uzgajivač pasa ili mačaka te ima rješenje nadležnog tijela o registraciji uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji
– je posjednik kućnog ljubimca od [GRADSKOG / OPĆINSKOG] upravnog tijela nadležnog za zaštitu životinja dobio suglasnost za drugi način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka.
Slobodnoživuće mačke
Članak 25.
(1) Na javnim površinama dopušteno je postavljanje hranilišta za mačke (u daljnjem tekstu: hranilišta).
(2) Hranilišta se postavljaju nakon provedenog javnog poziva udrugama za zaštitu životinja za podnošenje zahtjeva za postavljanje hranilišta, koji raspisuje [GRADONAČELNIK/NAČELNIK JLS] (u daljnjem tekstu: [GRADONAČELNIK/NAČELNIK].
(3) Postavljanje hranilišta odobrava [GRADONAČELNIK/NAČELNIK] na prijedlog [GRADSKOG/OPĆINSKOG] upravnog tijela nadležnog za zaštitu životinja, uz prethodno mišljenje [GRADSKOG/OPĆINSKOG] upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove i [VIJEĆA GRADSKE ČETVRTI/OPĆINSKOG VIJEĆA] na području gdje se hranilište želi postaviti.
(4) U slučaju da [GRADSKO/OPĆINSKO] upravno tijelo nadležno za komunalne poslove, odnosno vijeće [GRADSKE ČETVRTI/OPĆINSKO VIJEĆE] daju negativno mišljenje za traženu lokaciju hranilišta, obavezni su predložiti najbližu moguću alternativnu lokaciju za hranilište.
(5) Način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta propisat će se pravilnikom što ga donosi [GRADONAČELNIK/NAČELNIK].
(6) U slučaju sumnje u izbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, zaštitu građana provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenima propisima o veterinarskoj djelatnosti.
(7) Ako udruga za zaštitu životinja kojoj je odobreno postavljanje hranilišta ne održava higijenu i čistoću javne površine na kojoj se nalazi hranilište, odnosno ako se ne skrbi o mačkama, komunalno redarstvo će ukloniti hranilište na trošak te udruge, a temeljem obavijesti [GRADSKOG/OPĆINSKOG] upravnog tijela nadležnog za zaštitu životinja.
(8) Sklonište s kojim JLS ima sklopljen ugovor osigurava trajnu sterilizaciju slobodnoživućih mačaka te njihovo vraćanje u prvobitno stanište.
DIO TREĆI
NAČIN POSTUPANJA S IZGUBLJENIM I NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA
Postupanje s izgubljenim životinjama
Članak 26.
(1) Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti njegov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za vođenje Upisnika kućnih ljubimaca.
(2) Ako u roku od 14 dana od dana objave podataka vlasnik/posjednik nije dostavio zahtjev za vraćanje životinje, sklonište postaje vlasnik životinje i može ju udomiti.
(3) Posjednik izgubljene životinje dužan je nadoknaditi sve troškove, kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.
Postupanje s napuštenim životinjama
Članak 27.
(1) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište za napuštene životinje, osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku.
(2) Kontakt-informacije skloništa s kojim [JLS] ima potpisan ugovor objavljuju se na službenim internetskim stranicama [JLS].
(3) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora pružiti životinji odgovarajuću skrb do vraćanja posjedniku ili do smještanja u sklonište za napuštene životinje.
(4) Životinja se ne smješta u sklonište ako se po nalasku životinje može utvrditi njezin vlasnik te se životinja odmah može vratiti vlasniku, osim ako vlasnik odmah ne može doći po životinju.
(5) Sve troškove skloništa za primljenu životinju financira jedinica lokalne samouprave.
(6) Ako se utvrdi posjednik napuštene životinje, dužan je nadoknaditi sve troškove, kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku.
DIO ČETVRTI
NAČIN POSTUPANJA S DIVLJIM ŽIVOTINJAMA
Divljač i zaštićene divlje vrste
Članak 28.
S divljači izvan lovišta i zaštićenim divljim vrstama koje se zateknu na javnim površinama postupat će se po zasebnom „Programu zaštite divljači izvan lovišta“ kao i drugim propisima o zaštiti životinja, zaštiti prirode, veterinarstvu i lovstvu.
DIO PETI
ZAŠTITA ŽIVOTINJA
Poticanje zaštite životinja
Članak 29.
[JLS] će prema obavezi utvrđenoj Zakonom o zaštiti životinja poticati razvoj svijesti svojih sugrađana, posebice mladih, o brizi i zaštiti životinja.
Obveza pružanja pomoći životinji
Članak 30.
(1) Svatko tko ozlijedi ili primijeti ozlijeđenu ili bolesnu životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.
(2) Ako nije moguće utvrditi tko je posjednik životinje, pružanje potrebne pomoći ozlijeđenim i bolesnim životinjama mora organizirati i financirati [JLS].
(3) Ako se utvrdi posjednik ozlijeđene ili bolesne životinje, troškove snosi posjednik.
Korištenje životinja u komercijalne svrhe
Članak 31.
Zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacija i prošnju te ih izlagati na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave.
Članak 32.
Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima i prostori veleprodaje.
DIO ŠESTI
NADZOR
Ovlasti komunalnog redara
Članak 33.
(1) Nadzor nad ovom Odlukom provodi komunalni redar. U svom postupanju, komunalni redar je ovlašten zatražiti pomoć policijskih službenika ako se prilikom provođenja nadzora ili izvršenja rješenja opravdano očekuje pružanje otpora.
(2) Komunalni redar postupa po službenoj dužnosti kada uoči postupanje protivno Odluci te prema prijavi fizičkih ili pravnih osoba.
(3) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, komunalni redar ima pravo i obavezu:
1. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet stranke i drugih osoba nazočnih u nadzoru
2. ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni ljubimci prema odobrenju vlasnika kućnog ljubimca ili po nalogu suda
3. uzimati izjave stranaka i drugih osoba
4. zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju
5. prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući način
6. očitati mikročip
7. podnositi kaznenu prijavu, odnosno prekršajnu prijavu nadležnim tijelima
8. donijeti rješenje kojim nalaže promjenu uvjeta u skladu s Odlukom grada pod prijetnjom pokretanja prekršajnog postupka ili naplate kazne
9. naplatiti novčanu kaznu propisanu ovom Odlukom
10. upozoravati i opominjati fizičke i pravne osobe
11. narediti fizičkim i pravnim osobama otklanjanja prekršaja
12. obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nadzora.
(4) O postupanju koje je protivno odredbama ove Odluke u svakom pojedinačnom slučaju komunalni redar dužan je sastaviti zapisnik i donijeti rješenje.
(5) U slučajevima iz nadležnosti komunalnog redara predviđenim ovom Odlukom komunalni redar može, kada je potrebno hitno postupanje, donijeti usmeno rješenje, o čemu je dužan sastaviti zapisnik te kasnije dostaviti pisano rješenje.
(6) Komunalni redar dužan je podnijeti prijavu veterinarskoj inspekciji kada:
1. u provedbi nadzora utvrdi da se kućni ljubimac nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezina života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom
2. posjednik nije označio mikročipom psa u roku predviđenom Zakonom o veterinarstvu, odnosno redovito cijepio protiv bjesnoć, te dao na uvid dokumentaciju kojom to može potvrditi (putovnicu kućnog ljubimca)
3. posjednik kućnom ljubimcu daje hranu koja mu uzrokuje ili može uzrokovati bolest, bol, patnju, ozljede, strah ili smrt te kada utvrdi da bi zbog lošeg gojnog stanja kućnog ljubimca bila nužna intervencija veterinarske inspekcije
4. posjednik drži više od devet životinja starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja, a koje mu sklonište nije dalo na skrb, niti sa skloništem ima ugovor o zbrinjavanju tih životinja, odnosno ako ima više od 20 životinja starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja, a nema rješenje veterinarske inspekcije kojim je odobreno držanje životinja i potvrđeno da su zadovoljeni svi uvjeti propisani važećim propisima
5. posjednik nije ispunio uvjete propisane Pravilnikom o opasnim psima, a drži opasnog psa
6. posjednik nije pravodobno zatražio veterinarsku pomoć i osigurao zbrinjavanje i odgovarajuću njegu bolesnog ili ozlijeđenog kućnog ljubimca
7. uzgajivač ne pokaže na uvid potvrdu o zadovoljenim uvjetima od strane nadležnog ministarstva
8. posjednik nije u roku od tri dana prijavio nestanak kućnog ljubimca
9. utvrdi osobne podatke posjednika koji je napustio kućnog ljubimca ili njegovu mladunčad
10. posjednik životinju koristi za predstavljanje te u zabavne ili druge svrhe.
(7) Komunalni redar dužan je obavijestiti policiju i/ili državno odvjetništvo kada uoči situaciju koja upućuje na mučenje ili ubijanje životinja.
(8) U svim slučajevima u kojima komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno Zakonu o zaštiti životinja, Kaznenom zakonu ili drugim propisima, a nije nadležan, prijavu sa sastavljenim zapisnikom o zatečenom stanju prosljeđuje nadležnom tijelu i stranci dostavlja obavijest o poduzetim mjerama.
(9) Komunalni redar dužan je bez odgode obavijestiti policiju kada utvrdi situaciju u kojoj postoji opasnost da odgoda u postupanju ugrozi zdravlje i sigurnost ljudi ili životinja te sigurnost imovine.
Žalba protiv rješenja komunalnog redara
Članak 34.
(1) Protiv rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba na rješenje komunalnog redara ne odgađa izvršenje rješenja.
(2) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog redara odlučuje upravno tijelo jedinice područne samouprave nadležno za drugostupanjske poslove komunalnog gospodarstva.
DIO SEDMI
NOVČANE KAZNE
Članak 35.
(1) Sredstva naplaćena u skladu s Odlukom grada za predviđene prekršaje prihod su jedinica lokalne samouprave i koriste se za potrebe zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja.
(2) Komunalni redar ima ovlast i dužnost provoditi ovu Odluku u skladu sa svojom nadležnosti i sankcionirati svako ponašanje protivno ovoj Odluci. U tu svrhu, komunalni redar može, osim kazne, izreći i usmeno upozorenje.
(3) Za postupanje protivno odredbama ove Odluke, prekršitelj će biti kažnjen iznosom od [IZNOS] do [IZNOS] kuna kada:
1. nije osigurao kućnom ljubimcu držanje u skladu s njegovim potrebama, a minimalno predviđenim Zakonom o zaštiti životinja i Odlukom grada (čl. 3. st.1. toč.1.)
2. psu nije osigurao prostor koji odgovara njegovoj veličini (Prilog 1.) te ga nije zaštitio od vremenskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta obitavanja (čl. 3. st. 1. toč. 2.)
3. psu nije osigurao pseću kućicu ili odgovarajuću nastambu u skladu s Prilogom 1. (čl. 3. st. 1. toč. 3.)
4. nije onemogućio bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora (čl. 3.st.1. toč. 5.)
5. nije na vidljivom mjestu stavio oznaku koja upozorava na psa te ne posjeduje ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima (čl. 3. st. 1. toč. 6.)
6. nije osigurao kućnom ljubimcu redovitu i pravilnu ishranu te trajno omogućio pristup svježoj pitkoj vodi (čl. 3. st. 1. toč. 8.)
7. redovito ne čisti i ne održava urednim prostor u kojemu boravi kućni ljubimac (čl. 3. st. 1. toč. 9.)
8. istrčava kućnog ljubimca vezanjem za motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu (čl. 3. st. 3. toč. 2.)
9. drži psa trajno vezanim ili ga trajno držati u prostorima ili dijelu dvorišta bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora (čl. 3. st. 3. toč. 3.)
10. veže psa, osim privremeno u iznimnim situacijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u promjeru minimalno pet metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju biti od takvog materijala da psu ne nanose bol, patnju ili ozljeđivanje. Posjednik će se kazniti ako se ne drži propisanih pravila o vezanju psa. (čl. 3. st. 3. toč. 4.)
11. trajno drži kućne ljubimce na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta posjednika, osim u slučaju kada se radi o radnim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu. Posjednik će se kazniti ako psu ne osigura svakodnevni nadzor. (čl. 3. st. 3. toč. 5.)
12. drži kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove Odluke. (čl. 3. st. 3. toč. 6.)
13. posjednik nije odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama osigurao da pas u odnosu na držanje i kretanje nije opasan za okolinu (čl. 3. st. 4.)
14. posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okućnice, ne izvodi psa svakodnevno van radi obavljanja nužde i zadovoljenja ostalih dnevnih fizičkih aktivnosti (čl. 4. st. 2.)
15. posjednik ne osigura kućnom ljubimcu dovoljnu količinu hrane i vode (čl. 5. st. 1. i 2.)
16. posjednik ne čisti prostor u kojemu kućni ljubimac boravi ili ne održava čistim opremu za hranjenje i napajanje (čl. 5. st.3.)
17. posjednik drži psa trajno vezanim (čl. 6. st.1)
18. psa izvodi na javne površine gdje to ovom Odlukom nije dopušteno te ako pas nije označen mikročipom, na povodcu i pod nadzorom posjednika (čl. 8.)
18. dozvoli da se kućni ljubimac kreće slobodno ili na povodcu na dječjim igralištima, cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora ( čl. 11.)
20. omogući kućnom ljubimcu da samostalno šeće javnim površinama bez njegove prisutnosti i nadzora (čl. 12.)
21. pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu ne nosi pribor za čišćenje i ne očisti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti (čl. 13.)
22. vlasnik opasnog psa ne drži u zatvorenom prostoru iz kojega ne može pobjeći, a vrata u prostor u kojem se nalazi takav pas nisu zaključana (čl. 17.)
23. na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas nije vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS«. (čl. 18.)
24. izvodi opasnog psa na javne površine bez brnjice i na povodca. (čl. 19.)
25. ne drži pod kontrolom razmnožavanje kućnih ljubimaca i ne spriječi svako neregistrirano razmnožavanje (čl. 22.)
26. ne provede mjeru trajne sterilizacije psa odnosno mačke po naredbi komunalnog redara (čl. 24.)
27. način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta nisu u skladu s pravilnikom što ga donosi gradonačelnik (čl. 25. st. 5.)
28. koristi životinje za sakupljanje donacija i prošnju te ih izlaže na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i slično, u zabavne ili druge svrhe, bez suglasnosti nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave po ispunjenju uvjeta propisnih aktom Grada (čl. 31.)
29. prodaje kućne ljubimce na javnim površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojemu moraju udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima i prostori veleprodaje (čl. 32.)
DIO SEDMI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Opasne i potencijalno opasne životinjske vrste
Članak 36.
(1) Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog 2.), a koji pripadaju zaštićenim vrstama te koji su do dana stupanja na snagu ove Odluke evidentirani u tijelu nadležnom za zaštitu prirode, posjednik može nastaviti držati do njihova uginuća.
(2) Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta, a koji ne pripadaju zaštićenim vrstama i koje se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke prijavi radi evidentiranja gradskom upravnom tijelu nadležnom za zaštitu životinja posjednik može nastaviti držati do njihova uginuća.
Članak 37.
Ova Odluka stupa na snagu [DATUM] i bit će objavljena u Službenom glasniku [JLS].
PRILOG 1.
Minimalna površina ograđenih prostora za pse
| MASA PASA (kg) | MINIMALNA POVRŠINA (m²) | MINIMALNA VISINA (natkriveni, m) | MINIMALNA ŠIRINA (m) |
| do 24 kg | 6,0 | 1,8 | 2,0 |
| 25-28 kg | 7,0 | 1,8 | 2,0 |
| 29-32 kg | 8,0 | 1,8 | 2,0 |
| od 32 kg i više | 8,5 | 1,8 | 2,0 |
Minimalna površina ograđenih prostora (m²) u kojima boravi veći broj pasa
| Broj pasa u prostoru | Min. površina – psi težine do 16 kg | Min. površina – psi težine od 17 do 28 kg | Min. površina – psi teži od 28 kg |
| 2 | 7,5 | 10 | 13 |
| 3 | 10,0 | 13 | 17 |
| 4 | 12,0 | 15 | 20 |
| 5 | 14,0 | 18 | 24 |
| 6 | 16,0 | 20 | 27 |
| 7 | 17,5 | 22 | 29 |
| 8 | 19,5 | 24 | 32 |
| 9 | 21 | 26 | 35 |
| 10 | 23 | 28 | 37 |
U slučaju da je u ograđenom prostoru veći broj pasa različitih masa, veličina može biti manja za 15 % od propisane uzevši da je veličina vezana uz životinju najveće mase.
Veličina pseće kućice (širina x dubina x visina) u cm
| Veličina psa – visina pleća u cm | Veličina kućice |
| do 55 cm | 100 x 60 x 55 |
| od 56 do 65 cm | 150 x 100 x 70 |
| od 65 cm i više | 170-180 x 120 x 85 |
PRILOG 2. – POPIS OPASNIH I POTECIJALNO OPASNIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA
1. SISAVCI (Mammalia)
1. 1. OPOSUMI (Didelphiomorphia)
– sjevernoamerički oposum (Didelphis virginiana)
1. 2. ZVJEROLIKI TOBOLČARI (Dasyuromorphia)
– porodica: tobolčarske mačke (Dasyuridae)
1. 3. DVOSJEKUTIĆNJACI (Diprotodontia)
– veliki crveni klokan (Macropus rufus)
– istočni sivi klokan (Macropus giganteus)
– zapadni sivi klokan (Macropus fuliginosus)
– Macropus robustus
1. 4. KREZUBICE (Xenarthra)
– porodica: ljenivci (Bradypodidae)
– porodica: mravojedi (Myrmecophagidae)
1. 5. MAJMUNI (Primates)
– potporodica: majmuni urlikavci (Alouattinae)
– potporodica: majmuni hvataši i vunasti majmuni (Atelinae)
– rod: kapucini (Cebidae)
– porodica: psoglavi majmuni (Cercopithecidae)
– porodica: giboni (Hylobatidae)
– porodica: čovjekoliki majmuni (Hominidae ili Pongidae)
1. 6. ZVIJERI (Carnivora)
– porodica: psi (Canidae) – osim domaćega psa
– porodica: mačke (Felidae) – ne uključuje domaću mačku
– gepard (Acinonyx jubatus)
– pustinjski ris (Caracal caracal)
– serval (Leptailurus serval)
– rod: risevi (Lynx)
– zlatna mačka (Profelis aurata)
– puma (Puma concolor)
– oblačasti leopard (Neofelis nebulosa)
– rod: Panthera
– snježni leopard (Uncia uncia)
– porodica: hijene (Hyaenidae)
– porodica: kune (Mustelidae)
– medojed (Mellivora capensis)
– potporodica: smrdljivci (Mephitinae)
– žderonja ili divovska kuna (Gulo gulo)
– porodica: rakuni (Procyonidae)
– porodica: medvjedi (Ursidae)
1. 7. SLONOVI (Proboscidea)
– sve vrste
1. 8. NEPARNOPRSTAŠI (Perissodactyla)
– sve vrste osim domaćih konja, domaćih magaraca i njihovih križanaca
1.9. PARNOPRSTAŠI (Artiodactyla)
– porodica: svinje (Suidae) – osim patuljastih pasmina svinje
– porodica: pekariji (Tayassuidae)
– porodica: vodenkonji (Hippopotamidae)
– porodica: deve (Camelidae)
– porodica: žirafe (Giraffidae)
– porodica: jeleni (Cervidae)
– porodica: šupljorošci (Bovidae) – osim domaćih ovaca, domaćih koza i domaćih goveda
2. PTICE (Aves)
2. 1. Struthioniformes
– noj (Struthio camelus)
– emu (Dromaius novaehollandiae)
– rod: nandui (Rhea)
– rod: kazuari (Casuarius)
2. 2. RODARICE (Ciconiiformes)
– divovska čaplja (Ardea goliath)
– rod: Ephippiorhynchus
– rod: marabui (Leptoptilos)
2. 3. ŽDRALOVKE (Gruiformes)
– sve vrste
2. 4. SOKOLOVKE ili GRABLJIVICE (Falconiformes)
– porodica: Cathartidae
– porodica: kostoberine (Pandionidae)
– porodica: orlovi i jastrebovi (Accipitridae) – osim treniranih ptica koje se koriste za sokolarenje
2. 5. SOVE (Strigiformes)
– rod: ušare (Bubo)
– rod: Ketupa
– snježna sova (Nyctea scandiaca)
– rod: Scotopelia
– rod: Strix
– rod: Ninox
2. 6. SMRDOVRANE (Coraciiformes)
– rod: pozemni kljunorošci (Bucorvus)
3. GMAZOVI (Reptilia)
3. 1. TUATARE ili PILASTI PREMOSNICI (Rhynchocephalia)
– sve vrste
3. 2. KROKODILI (Crocodylia)
– sve vrste
3. 3. KORNJAČE (Chelonia ili Testudines)
– papagajska kornjača (Macrochelys ili Macroclemmys temmincki)
– nasrtljiva kornjača (Chelydra serpentina)
3. 4. LJUSKAVCI (Squamata)
– ZMIJE (Serpentes ili Ophidia)
– porodica: boe i pitoni (Boidae) – sve vrste koje mogu narasti dulje od 1,5 m
– porodica: guževi (Colubridae) – samo otrovne vrste
– porodica: otrovni guževi ili guje (Elapidae)
– porodica: ljutice (Viperidae)
– porodica: morske zmije (Hydrophiidae)
– porodica: jamičarke (Crotalidae)
– GUŠTERI (Sauria ili Lacertilia)
– porodica: otrovni bradavičari (Helodermatidae)
– porodica: varani (Varanidae) – samo vrste koje mogu narasti duže od 100 cm
4. VODOZEMCI (Amphibia)
4. 1. REPAŠI (Urodela ili Caudata)
– porodica: divovski daždevnjaci (Cryptobranchidae)
4. 2. ŽABE I GUBAVICE (Anura)
– porodica: otrovne žabe (Dendrobatidae)
– afrička bikovska žaba (Pyxicephalus adspersus)
– porodica: gubavice (Bufonidae), divovska gubavica (Bufo marinus)
5. BESKRALJEŠNJACI
– MEKUŠCI (Mollusca)
– plavoprstenasta hobotnica (Hapalochlaena maculosa)
– KUKCI (Insecta)
– sve vrste mrava i termita
– STONOGE (Chilopoda)
– porodica: Scolopendridae
– PAUČNJACI (Arachnida)
– sve otrovne vrste
